Volosko: žalosna priča o starom bogatašu – 2.dio

liburnijanet_volosko_slika_mandrac_smZa Liburnija.net piše dr.sc. Amir Muzur
…Spuštajući se dalje, prema luci, putnik prilazi po svoj prilici najstarijem dijelu naselja uopće. Ovdje, gdje je danas gostionica Ivka, stajale su staje i spremišta za robu koja je čekala na utovar na brod ili na otpremu do Kastva.
S druge strane okomitog “mula” (Molo del Sale), gdje u lučici zaštićene počivaju barke i razapete mreže, paniku je srpnja 1888. izazvao upad morskih pasa: danas, bez jata tuna i brodova, poneki morski pas nađe mjesto tek na jelovniku niza restorana kakvi su Le Mandrać, Danijelin Plavi podrum, ili pak Mili, u čijoj je zgradi između dva rata živjela obitelj inženjera Nerea Baccija, koji je zakratko pokušavao obnoviti drevni tunolov.

Liburnija.net: Tunere na Preluci

Liburnija.net: Tunere na Preluci


Irski pub, koji je Premer ljeti 1998. zavukao između ondašnje Bevandice i Plavog podruma, naknadno promijenivši ime u Kon tiki, možda nije vjeran tradiciji ribljih specijaliteta, ali svakako jest onoj mornarskoj.
A Volosko je stvoreno upravo kapitalom brodograditelja i pomoraca. Samo 1847. u tri su voloska škvera izgrađena četiri broda ukupne nosivosti preko pet stotina tona: desetak godina kasnije svijetom plovi trinaest brodova izgrađenih u Voloskom, a voloski kotar bilježi najveći broj odsutnih stanovnika.
Premda se samo naselje ubraja u “mala mjesta,” s manje od dvije tisuće duša, 1872. će čak dvojica Vološćaka, Frane Letiš i Jakov Sučić, sudjelovati u Payerovoj ekspediciji i otkrivanju Zemlje Franje Josipa.
Liburnija.net: Poštanska marka u čast Andriji Mohorovičiću

Liburnija.net: Poštanska marka u čast Andriji Mohorovičiću


Međutim, pogrešno bi bilo pomisliti da su svi Vološćaci živjeli samo i jedino od mora i na moru. Simbolično skriven iza prvog reda ribljih restorana na obali, u lučnoj ulici koja otkriva obiteljske jelovnike i raspre, naslagani su kameni blokovi u spomen na svakako najpoznatijeg Vološćaka dosad, Andriju Mohorovičića (1857.-1936.). Rođen u kući na početku obalnog puta, gdje danas stoji spomen – ploča, praški student Mohorovičić vinuo se do seizmologijskog neba otkrivši sloj između kore i plašta Zemlje (Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho-sloj), koji ubrzava širenje valova potresa. Svijet mu se odužio imenujući po njemu jedan Mjesečev krater, a sin Stjepan (1890.-1980.) uvećao slavu otkrićem pozitronija.
I današnje Volosko je magnet za znanstvenike koji su, kao kemičar akademik Nenad Trinajstić, vezani za nj precima i djetinjstvom, ili pak tek odabirom drugog habitata, kao epidemiolog Janko Vodopija i mikrobiolog Božidar Stilinović.
Odmah do stare kuće Mohorovičićevih, gdje se ranije gostima nudio pansion Denk, otvorio je oko 1911. mađarski liječnik Béla von Gámán (Kolozsvár / Cluj-Napoka, 1866. -Pešta, 1946.) posljednji u nizu sanatorija sjevernog obalnog puta (“Nordstranda”) i jedini voloski sanatorij uopće. Gámán, peštanski, bečki i berlinski student, posvetio se kao sveučilišni profesor dijetetici, ali je sanatorij zatvoren u vrijeme Prvog svjetskog rata. Bélin sin, Ladislav (r. 1897.), za Italije je bio liječnikom u opatijskom sanatoriju dr. Mahlera. Premda je u sanatorijima i ekskluzivnoj lječilišnoj ponudi Volosko svakako debelo zaostajalo za ekspandirajućom Opatijom, liburnijska medicina imala je svoje korijene upravo ovdje.
Liburnija.net: Ospedale @ Volosca

Liburnija.net: Ospedale @ Volosca


Već 1810. na Voloskom službuje doctor medicinae universalis Antonio Giacich, a među prvim imenima ovog dijela obale bili su još krajem XIX. stoljeća voloski okružni medikuši Giovanni Fonda, Giovanni Tamaro i Eduard Graeffe. Prvi objekat koji je podignut u zdravstvene svrhe bio je lazaret iz 1884. (danas Matuljska cesta 12), a, uz opatijsku prvu pomoć, najvažniji dosad bila je Gradska bolnica (danas osnovna škola na adresi: Stubište Adeline Del Mestri). Zgradu za ovu bolnicu darovala je općini grofica Adelina Del Mestri rođena Minak, zajedno s imetkom koji će uzdržavati i ubožnicu. Premda je donacija uslijedila još 1913., bolnicu su otvorili tek Talijani šest godina kasnije. Iako stranci, većina liječnika i sestara koje su njegovale bolesnika u toj zgradi do gašenja bolnice 1947. stanovala je u Voloskom, kao i domaći sinci kasnije zaposleni u rodilištu koje je djelovalo u istoj zgradi 1947.-1961.
Liburnija.net: Inje - Rikard Katalinić Jeretov

Liburnija.net: Inje - Rikard Katalinić Jeretov


Za one koji bi, pak, mjesto da skrenu lijevo prema Črnikovici, produžili korak tijesnom ulicom prema središtu Voloskog, šetnja bi se nastavila zavirivanjem u galerije i radnje, kakva je bila ona Zdelarčevog grafičkog poduzeća ili atelje jedne od najčudnijih ptica ovog kraja, slikara i violiniste Claudia Franka (r. 1940.), koji svojim performansama ne prestaje iznenađivati vlastito okružje: 1994. ponudio je 150 slika za 150 godina opatijskog turizma, 1998. je priredio dvije aukcije na temu “Titanica,” a 2000. naslikao ni manje ni više nego 2000 ulja.
Dakako, nije Frank ni prvi ni jedini umjetnik kojega Volosko fascinira: ovdje je kao sin brodograditelja rođen Rikard Katalinić Jeretov (1869.-1954.), pjesnik i urednik časopisa, ovdje su živjeli i žive i slikar i pjesnik Drago Homolka, slikarica Jasna Skorup Krneta, inženjer i kompozitor popularnih šlagera Ljubo Kuntarić, ovamo je godinama dolazio književnik Boro Pavlović, ovim se motivima desetljećima bavio Ivo Kalina (1925.-1996.), a svakoga ljeta slikarski svijet odasvud nagrne i na tradicionalni susret Mandrać.
Ovdje, preko puta Frankova ateljea, gdje silazi cesta prema luci, stajala je nekada carinarnica, a u dijelu koji ostavljamo s lijeve strane, u kvartu zvanom Skradinj (tal. Scardonia), do vremena Italije je djelovala i škola, osnovana još početkom 1850-ih. Osim te, talijanske šestorazredne mješovite pučke, djelovala je u Voloskom od 1884. do 1918. i četverorazredna privatna ženska škola koju su vodile časne sestre, a 1880-ih su se najbolji voloski studenti mogli nadati i stipendiji zaklade Vincenta Tomašića.
Početkom 1890-ih u Volosko kao učitelj dolazi Viktor Car koji će 1901. kumovati osnutku hrvatske škole Družbe Ćirila i Metoda, vremenom će se ovdje otvoriti i Prva kućanska škola Ljubice Gregorčić, a 1919. i dandanas živući dječji vrtić…
Liburnija.net: Ljuboslav Ljubo Kuntarić - Vološćan nagrađen Porinom za životno djelo 2009. godine

Liburnija.net: Ljuboslav Ljubo Kuntarić - Vološćan nagrađen Porinom za životno djelo 2009. godine


…Priču o Voloskom donosimo u četiri nastavka… Stay tuned…
Vezane vijesti:
Feljton: Priča o Voloskom
Volosko: žalosna priča o starom bogatašu – 1.dio

error: Content is protected !!