Vijesti iz Parka prirode Učka

Objavljeno 09.01.2013.

pp_ucka_zadnji

JAVNA USTANOVA “PARK PRIRODE UČKA”
Liganj 42, 51415 Lovran
tel: 00385 (0)51/293-753
web: PP Učka

crta_pp_ucka

vodoravni_oglas_res

Božićna bajka u Parku prirode Učka održati će se od 16. do 18. prosinca…

U prekrasnom blagdanskom ozračju Parka prirode Učka, Grad Opatija i Javna ustanova “Park prirode Učka” i ove godine organiziraju, treću po redu, manifestaciju “Božićna bajka u Parku prirode Učka” koja će se održati u Parku prirode Učka, na Poklonu.

Djed Božićnjak će i ove godine posjetiti svoju učkarsku rezidenciju i ponovno unijeti dašak prave čarobne zimske idile u ovo blagdansko doba, a svojim će dolaskom razveseliti ponajprije one najmlađe, no ništa manje ni one starije.

Kako bi se Djed Božićnjak na Učki osjećao kao kod kuće, a posjetitelji doživjeli čari božićne bajke, info punkt na Poklonu ponovno će zasjati u punom blagdanskom sjaju, gdje će se mališani družiti s Djedom Božićnjakom, prišapnuti mu svoje želje, a njihovi će se roditelji za to vrijeme moći okrijepiti uz tople napitke.

Prvoga dana svog učkarskog posjeta, 15. prosinca, Djed Božićnjak će darivati djecu koja žive na Učki, dok će 16., 17. i 18. prosinca darivati svu djecu koja te dane dođu na Poklon od 16 do 19 sati!

Dođite i ove godine doživjeti čaroliju predstojećih nam blagdana u Parku prirode Učka, prepunog dječjih osmijeha i razgaljenih lica! Djed Božićnjak će vrlo pažljivo i neumorno slušati i pamtiti sve blagdanske želje, a darivati osmijehom, lijepim željama i, naravno, najmlađima najdražim: slatkišima! Draga djeco, Djed Božićnjak vas očekuje!, poručili su iz parka prirode Učka.

Liburnija.net: Pune saonice darova... @ Poklon

Liburnija.net: Pune saonice darova... @ Poklon

Liburnija.net TV – Djed Božićnjak @ Učka

__________________________________________________________________________________________

Međunarodni dan planina 2011.

ucka2 Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina (11. prosinca) Javna ustanova „Park prirode Učka” i Prirodoslovni muzej Rijeka pozivaju Vas na predavanje, ”U potrazi za biljkama do najviših vrhova Prokletija“, koje će održati dr.sc. Boštjan Surina.

Predavanje će se održati u ponedjeljak, 12. prosinca s početkom u 18:00 sati, u Prirodoslovnom muzeju Rijeka (Lorenzov prolaz 1, 51 000 Rijeka).

Opća skupština UN-a proglasila je 2003. godine 11. prosinac Međunarodnim danom planina, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.

Pozivamo Vas da nam se pridružite te svojom nazočnošću pridonesete obilježavanju Međunarodnog dana planina.

__________________________________________________________________________________________

Sivi puh - autor Boria Vitas

Sivi puh - autor Boria Vitas

PRIRODNI KUTAK

SIVI PUH – Myoxus glis L.

Jeste li znali…

…da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Sivi puh je dugačak oko 30 cm od čega na rep otpada i do 15 cm. Tijelo mu prekriva mekano gusto krzno koje je odozgo pepeljasto sive boje, a bjelkasto ispod vrata i po trbuhu. Prava je živahna noćna životinjica koja spretno skakuće po krošnjama bjelogoričnih stabala i stjenovitim liticama diljem Europe. Kako ne zazire od ljudske prisutnosti, puha se može sresti i u parkovima i voćnjacima, a poznato je da se pred zimski san voli zavlačiti u ljudske nastambe poput lovačkih kuća ili vikendica. Svoje sigurno sklonište daleko od zvijeri i ptica pronalazi u dupljama stabala, pukotinama stijena i kućicama za ptice, a tamo ujedno gradi i svoje gnijezdo. Hrani se biljnom hranom, plodovima stabala poput bukvice, žira, oraha i lješnjaka te raznim kukcima i puževima.

Puh je od davnina poznat kao gastronomski specijalitet. Tako su Rimljani za uzgoj puhova koristili posebne prostore unutar hrastovih ili bukovih šuma. Zidane ograde glatkih unutarnjih stijena po kojima se nisu mogli penjati sprječavale su puhove da napuste uzgajalište. Unutar ograde podizali su im umjetne duplje za razmožavanje i prezimljavanje pritom ih hraneći plodovima voćarica i pitomim kestenima. Danas se puh priprema na nekoliko načina od kojih je svakako najpoznatiji tradicionalni gulaš. Osim toga, vrlo je cijenjena puhova mast koja se koristi u narodnoj medicini za zacjeljivanje rana.

U Parku prirode Učka osim sivog puha živi i endemični krški puh (Eliomis quercinus dalmaticus).

__________________________________________________________________________________________

bukvicaPRIRODNI KUTAK

BUKVA – Fagus sylvatica L.

Jeste li znali…

…da stablo bukve čije jedinke čine većinu šumskog pokrivača u Parku prirode Učka predstavlja stabilnost, napredak, moć proricanja i izdržljivost?

Latinski naziv za bukvu Fagus ime je keltskog božanstva, zaštitnika ovog stabla. Stablo bukve je simbol Danske, a u Sibiru naročito cijene njegovo drvo koje se koristi za ogrijev i proizvodnju ugljena. U brodogradnji se koristi za dijelove broda koji su neprekidno u vodi, odnosno za vesla i čamce.

Prema Keltskom horoskopu, prvi simbol godišnjeg ciklusa (22. prosinca) koji počinje vladavinom zime u znaku je dugovječnosti i vladavine Bukve. Kaže se da su osobe rođene u znaku Bukve odlični govornici.

Plod bukve, poznat pod nazivom bukvica sazrijeva krajem rujna te je važan oblik prehrane divljači, glodavaca, mnogih ptica, a jeo ju je i pretpovijesni čovjek. Sadrži ulje, škrob i šećer te vitamin E. Bukvica se može jesti sirova, ali u većim količinama zbog toksičnog alkaloida fagina može izazvati mučninu, glavobolju i bunilo. Pržene bukvice ne izazivaju teškoće jer se štetne tvari razgrađuju na visokim temperaturama. Od pržene mljevene bukvice mogu se pripremati razni slastičarski proizvodi. Ulje dobiveno iz ploda bukve je dobro za jelo i tehničku uporabu te se može dugo čuvati, a da ne izgubi kakvoću i ne postane gorko. Stoga po kvaliteti može konkurirati maslinovom ulju.

suma-bukve1

suma-bukve-zima-3

__________________________________________________________________________________________

kula_vojak_oldPOVIJESNI KUTAK

JESTE LI ZNALI?

Prije više od 150 godina, točnije 4. srpnja 1852. godine, riječki planinari poduzeli su prvi uspon na Učku. Uspon je ovjekovječen objavljivanjem u zagrebačkom časopisu “Neven” pod naslovom “Zora na Učki” te predstavlja najstariji planinarski putopis u hrvatskoj književnosti.

Bilo je to prije no što su osnovani prvi planinarski klubovi u svijetu – British Alpine Club (1857) i Der Osterreichische Alpenverein (1862).

Tako je Učka, dotada interesantna samo znanstvenicima, geolozima i botaničarima, postala omiljena među planinarima, običnim izletnicima i turistima koji su se odmarali u Opatiji.

Dojmove s prvog uspona na Učku, pročitajte u nastavku, no ako vas zanima još činjenica o Učki i Ćićariji, možete ih pročitati u knjizi ”Bitne i spomena vrijedne činjenice o Učki“. Knjigu je moguće kupiti po cijeni od 90,00 kn na sljedećim prodajnim mjestima: Javna ustanova ”Park prirode Učka“, suvenirnice u Parku prirode Učka (Vojak, Poklon), TZ Lovrana, TZ Opatije, VBZ knjižara na Korzu, Rijeka i u antikvarijatu “Mali neboder”, Rijeka.

Liburnija.net: 'Zora na Učki' - najstariji planinarski putopis u hrvatskoj književnosti

Liburnija.net: 'Zora na Učki' - najstariji planinarski putopis u hrvatskoj književnosti

__________________________________________________________________________________________

danje_paunce_inachis_io-1PRIRODNI KUTAK

DANJE PAUNČE – Inachis io (Linnaeus, 1758)

Jeste li znali…

…da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?

Dijapauza služi leptirima da prežive nepovoljna razdoblja u godini kao što su ljetne suše ili niske zimske temperature. Taj se proces može dogoditi u bilo kojem razdoblju razvoja leptira, te njegova duljina varira od vrste do vrste. Kod danjeg paunčeta se događa između kraja srpnja i početka listopada. Odrasle jedinke se često okupljaju na cvjetovima biljaka bogatim nektarom da bi pohranili što više masti za nadolazeće razdoblje mirovanja.

Zahvaljujući izgledu svojih krila danje paunče može vješto izbjeći grabežljivca. Dok sjedi i miruje, drži sklopljena krila pokazujući njihovu donju stranu čiji uzorak podsjeća na suho lišće. Međutim, u slučaju da ga se uznemiri, naglo raširi krila kako bi pokazao “oči” na gornjoj strani krila te time odvratio pažnju potencijalnog napadača.

Jedna je od rijetkih vrsta leptira koja se uspjela prilagoditi na promjene okoliša uzrokovane ljudskim djelovanjem stoga se vrlo uspješno rasprostranila na čitavom nizu različitih staništa diljem Europe i Azije.

O leptirima…
Leptiri su zbog svoje iznimne ljepote i specifičnog životnog ciklusa oduvijek plijenili pažnju ljudi stoga je simbol leptira zauzeo posebno mjesto u mnogim kulturama. Naime, prije nego dostigne izgled prekrasne odrasle jedinke, leptiru prethode tri razvojna stadija u kojima izgleda neugledno. Zato ne čudi da se simbol leptira najčešće povezuje s promjenom i preobrazbom, odnosno sa smrću i ponovnim rođenjem.

Grčka mitologija prikazuje Psihu sa krilima leptira. Mit tumači da je Psiha bila poznata smrtnica u koju je bio zaljubljen Kupid, danas poznat simbol Valentinova i zaljubljenih. Osim toga, Grci su smatrali da svaki put kada leptir izađe iz svoje kukuljice, nastaje nova ljudska duša. Također, postoji priča prema kojoj su leptiri nosili duše nakon smrti sa zemlje prema nebu.

Kultura drevnog Meksika spominje Leptir božice koje su simbolizirale ljepotu, ljubav, cvijeće, duhove umrlih, ali su bile i zaštitnice žena koje su umrle pri porodu te ratnika koji su pali u borbi. Svećenici ratnici meksičkog Popolucas naroda nosili su motiv leptira na svojim prsima kao simbol vatre i borbenosti.

Rimskom caru Augustu je leptir bio osobni simbol. U Japanu je leptir popularan simbol za mlade djevojke koje predstavljaju ljepotu i milost, sa značenjem da se na promjene u životu gleda s radošću. Za Kineze je leptir simbol bračnog blaženstva i sklada.

Općenito, možemo reći da simbol leptira predstavlja krhkost života, ljubav, radost, jednostavnost, mir, novi život, novi početak, te služi kao podsjetnik da se učine promjene kada se ukaže mogućnost. Let leptira izgleda poput lepršavog i nježnog plesa, a to može biti podsjetnik da se život ne shvaća preozbiljno, već da bude što spontaniji.

leptir_8_panjak

__________________________________________________________________________________________

Učkarski sajam

Javna ustanova “Park prirode Učka” i ove godine organizira, petu po redu, manifestaciju “Učkarski sajam” koja će se održati u nedjelju, 4. rujna 2011. godine na prijevoju Poklon u Parku prirode Učka.

uckarski_sajam_2011
__________________________________________________________________________________________

pp_ucka_pompjeri-1Susret na vrhu @ PP Učka

Učka – Suradnja Javne ustanove ”Park prirode Učka“ s vatrogasnim zajednicama Primorsko-goranske i Istarske županije iz godine u godinu sve je bolja, komunikacija je otvorena i prijateljska, svi se problemi rješavaju s puno razumijevanja i susretljivosti. Tim su riječima čelni ljudi spomenutih institucija ocijenili suradnju koja je, na sustavnijoj razini, pokrenuta 2001. godine.

Deseta obljetnica uspješne suradnje obilježena je 1. srpnja radnim sastankom na Učki koji bi, prema željama sudionika, trebao postati tradicionalan i održavati se svake godine na početku požarne sezone.

pp_ucka_pompjeri-2

Ravnateljica Javne ustanove ”Park prirode Učka“ Suzi Petričić tom se prilikom posebno zahvalila županijskim vatrogasnim zapovjednicima Slavku Gaušu (VZPGŽ) i Dini Kozlevcu (VZIŽ) te Mladenu Šćulcu, zapovjedniku Područne vatrogasne zajednica Opatije i Nikici Tramontani, stručnom suradniku u VZPGŽ-u zahvaljujući kojemu je, kako je rekla, i došlo do te uspješne suradnje. Petričić je podsjetila da u Ustanovi djeluje nadzorna služba koja provodi nadzor i protupožarnu zaštitu uz dobru suradnju ne samo s vatrogascima, već i s čelnicima lokalnih zajednica u okruženju. – To je jako važno i pozitivno jer svi imamo zajednički cilj – očuvati ove naše prirodne ljepote, rekla je Petričić.

Županijski vatrogasni zapovjednici Slavko Gauš i Dino Kozlevac rekli su pak kako Učku, bez obzira na administrativne granice, doživljavaju kao jedinstvenu cjelinu o kojoj treba zajednički brinuti, što se pokazalo i 2003. godine, tijekom velikoga požara na Učki. – Tada su vatrogasne snage obiju županija združeno djelovale na gašenju požara, nisu se naravno gledale županijske granice, naš je zajednički cilj bio što prije ugasiti požar kako bi štete bile što manje. Uvijek funkcioniramo na taj način, komunikacija je vrlo profesionalna i bez poteškoća jer su i naši interesi zajednički, naglasili su zapovjednici.

Naposljetku ponovimo da bi ti godišnji susreti trebali postati tradicionalni kako bi razmjena iskustava i protok informacija bili još bolji.

Liburnija.net: Susret na vrhu... @ Učka

Liburnija.net: Susret na vrhu... @ Učka


__________________________________________________________________________________________

POVIJESNI KUTAK

JESTE LI ZNALI?

…da je planinsko područje Učke i Ćićarije bilo poprištem borbe švercera i financijske policije? Naime, naredbom br. 1187 Italija je 24. rujna 1931. godine, tj. u jeku velike svjetske ekonomske krize, uvela porez od 15% na promet benzinom.
Talijanski ministar financija tim je povodom objavio da su od poreza na promet benzinom oslobođeni automobilisti u Slobodnoj zoni Kvarnera (La zona franca del Carnaro – Die zollfreie Carnaro-Zone) radi unapređenja turizma! (Podsjećamo: od 18. ožujka 1930. Kvarnerska pokrajina postala je bescarinska zona.) Na tom području sva roba široke potrošnje kupovala se znatno jeftinije, a cijene u hotelima i restoranima bile su niže nego u ostalim krajevima Italije. To je učinjeno da bi se lakše izdržala konkurencija susjedne Kraljevine Jugoslavije.

Talijansko ministarstvo financija donijelo je 1933. godine odluku prema kojoj su motorizirani turisti u Slobodnoj zoni Kvarnera mogli natočiti samo 25 litara benzina bez plaćanja poreza na promet. Sve što se kupilo iznad spomenutog limita podlijegalo je plaćanju poreza na promet i carine na granici. S obzirom da su cijene benzina u europskim metropolama 1937. godine jako varirale (London 1.42, Beč 2.16, Milano 2.23, Rijeka 1.74(!!!), Zagreb 3.58 talijanskih lira), time se otvorio prostor za unosan posao. Starim pastirskim stazama i gorskim putevima Učke i Ćićarije stvorena je ruta za šverc svega i svačega. To je dovelo brojne pripadnike financijske straže u nastojanju da spriječe ilegalnu trgovinu. Suvremenici spominju da ih je bilo u tri kordona, više negoli na državnoj granici prema Kraljevini Jugoslaviji. U tu svrhu podignuta je i vojarna financijske straže na Poklonu.

Više zanimljivih činjenica o Učki i Ćićariji možete pročitati u knjizi „Bitne i spomena vrijedne činjenice o Učki“ koju je moguće kupiti po cijeni od 90,00 kn na sljedećim prodajnim mjestima: Javna ustanova „Park prirode Učka“, suvenirnice u Parku prirode Učka (Vojak, Poklon), TZ Lovrana, TZ Opatije, VBZ knjižara na Korzu, Rijeka i u antikvarijatu “Mali neboder”, Rijeka.

1958. godine na mjestu vojarne talijanske financijske straže sagrađen je pansion i restoran 'Učka'...

1958. godine na mjestu vojarne talijanske financijske straže sagrađen je pansion i restoran 'Učka'...


__________________________________________________________________________________________

zuti-mukac-1PRIRODNI KUTAK

ŽUTI MUKAČ – Bombina variegata (Linnaeus, 1758)

Jeste li znali…

…da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Naime, ukoliko se žabu dodirne ili se jednostavno osjeti ugroženom, a bijeg nije moguć, postavi tijelo u poseban obrambeni položaj. Svoje oči prekrije prednjim nogama, te savije leđa i podigne stražnje noge kako bi neprijatelju pokazala svoj žarkožuto prošarani trbuh. Nakon toga iz kože počinje lučiti bjelkastu otrovnu tekućinu kako bi još jednom upozorila i otjerala eventualnog predatora. Otrov žutog mukača se naziva bombezin i predstavlja jak iritans za sluznicu, a inače mu služi kao dezinficijens koji ga štiti od bakterija i gljivica.

Žuti mukač

Žuti mukač

__________________________________________________________________________________________

Važnost Učke u vodoopskrbi Liburnije!kornjas_filtrator_croatodirus_bozicevici

17. lipnja u svijetu se od 1994. godine obilježava kao Svjetski dan suzbijanja nestašice vode i suša, a sve s ciljem kako bi se javnost senzibilizirala za svjetski problem rastuće nestašice vode, odnosno na smanjenje količine pitke vode na svjetskoj razini.

Hrvatska se u tom pogledu ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja te je prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003. godine Hrvatska po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu.

hidroloika-karta-parka-prirode-uc2a6zka

Vode na području Liburnije pripadaju primorsko-istarskom slivu gdje su zahvaljujući propusnom krškom terenu, podzemni tokovi voda značajniji od onih površinskih. Takvi podzemni tokovi prostrane su zone prikupljanja voda, gdje se akumulirane podzemne vode prelijevaju i izviru na dodiru vodopropusnog vapnenca i vodonepropusnog fliša. Na takav način nastala su 72 izvora zabilježena u podnožju grebena Učke. Naime, vršni greben sjeverne Učke zanimljiva je i važna hidrogeološka cjelina koja je zbog svoje vapnenačke građe veliki kolektor podzemnih voda.

Jedan od takvih kolektora podzemnih voda, a danas neupitno važan na vodoopskrbu Liburnije, je kaverna u tunelu Učka, slučajno otkrivena prilikom izbijanja tunelske cijevi u srpnju 1977. godine, 1600 m od kvarnerskog ulaza u tunel. Obzirom da kaverna kao speleološki objekt nema prirodnog ulaza, takve je objekte teško pronaći.

Tijekom višegodišnjeg istraživanja otkriveno je da kaverna ima složen sustav kanala i velikih dvorana s aktivnim i stalnim vodenim tokom, koji se procjeđuje u podzemlje s najviših dijelova Učke. Nakon što je napravljen vodozahvat pitke vode, stanovnicima liburnijskog kraja omogućeno je da piju upravo vodu s Učke, jednu od najkvalitetnijih voda u Hrvatskoj.

Do sada istražena dužina svih kanala i dvorana te kaverne iznosi 1490 m, što ju postavlja na 26. mjesto na popisu najdužih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Kavernu su ujedno posjetili i biospeleolozi, prilikom čega je otkriven podzemni kornjaš filtrator Croatodirus bozicevici koji predstavlja stenoendem, budući da je do sada pronađen jedino na Učki i nigdje drugdje na svijetu.
__________________________________________________________________________________________

ucka_pozar-1Započela protupožarna zaštita @ PP Učka

Učka – Dolaskom ljetne sezone započinje i razdoblje povećano opasnosti od nastanka požara otvorenog prostora. Tako se i ove godine na cijelom priobalnom području, a posebno u zaštićenim dijelovima prirode, pa tako i Parku prirode Učka, od 01. lipnja započelo s brojnim terenskim preventivnim aktivnostima protupožarne zaštite.

– Nadzornici Javne ustanove koji su ujedno i obučeni dobrovoljni vatrogasci te opremljeni sredstvima za početno gašenje požara će do kraja listopada provoditi svakodnevno 12 satno patroliranje područjem Parka. Uz njih, a prema prethodno usklađenim planovima, područje svakodnevno obilaze i pripadnici Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Opatije, Lovrana, Mošćeničke Drage, Kršana, Lupoglava i Učke, kao i djelatnici Hrvatskih šuma, kazala nam je Sandra Vertel Palmić iz Parka prirode Učka.

ucka_pozar-4

Osim patroliranjem, Učka se svakodnevno osmatra i s osmatračnice na Vojaku za što je zaposlen sezonski djelatnik čije troškove solidarno snose grad Opatija i sve općine sa područja Parka.

Osim sa zemlje, u danima velike i vrlo velike opasnosti od nastanka požara, područje Primorsko-goranske županije osmatra se i iz zraka, posebnim letovima kluba ”Krila Kvarnera”. Ruta leta posebno je prilagođena kako bi se osmatranjem obuhvatilo i zapadne obronke Učke koji su inače najugroženiji. Još nam je u sjećanju veliki požar na tom predjelu 2003. godine, izazvan jakim grmljavinskim nevremenom, tijekom kojeg je opožareno 2000 ha šume i niskog raslinja i koji je više dana gasilo preko 700 vatrogasaca.

– Ovom prilikom podsjećamo sve posjetitelje Parka da je strogo zabranjeno loženje vatre na otvorenom uz poziv da svaki uočeni požar odmah prijave nadležnim službama na telefone 93 ili 112. Nadamo se da ćemo zajedničkim djelovanjem i odgovornim ponašanjem imati ljeto bez požara kako bi sačuvali našu Učku i njene vrlo bogate prirodne vrijednosti, poručili su iz Parka.

Liburnija.net: Vatrogasci na terenu...

Liburnija.net: Vatrogasci na terenu...

Liburnija.net: Kanader u akciji...

Liburnija.net: Kanader u akciji...

__________________________________________________________________________________________

gorska_sasa_pulsatilla_montana-1PRIRODNI KUTAK

GORSKA SASA – Pulsatilla montana (Hoppe) Reichenb.

Jeste li znali…

…da ime roda biljke potječe od latinske riječi pulsatio što znači udaranje? Smatra se da je taj naziv povezan s pahuljastim sjemenom biljke koje se rasprostranjuje već blagim povjetarcem. No, ova biljka ima i svoj pučki naziv – livadna anemona.

Prema grčkoj mitologiji nimfa Anemona pretvorila se u tu biljku da bi privukla na sebe pažnju Zefira, utjelovljenje povjetarca i muža božice Flore, boginje biljaka. Druga verzija mita kaže da je biljka iznikla iz suza božice Afrodite kad je tugovala za Adonisom.
__________________________________________________________________________________________

slap-baninaPOVIJESNI KUTAK
JESTE LI ZNALI?

…da su Opatija i Lovran svoj prvi vodovodni sustav dobili 1897. godine? Turizam se mogao razvijati samo sa zdravom i pitkom vodom, pa se prišlo izgradnji gravitacijskog vodovoda s planinskih izvora pod grebenom Učke. Samo na istočnim padinama Učke, od vrha do mora, postoji šezdesetak izvora. Najprije je kaptiran izvor kod sela Vela Učka na nadmorskoj visini 936 metara. Otuda su gravitacijskim vodovodom opskrbljeni Opatija i Lovran.

Taj sustav je proširen 1903. godine kaptiranjem izvora Mala Učka kod istoimenog zaselka. Izvor se nalazi na 990 metara nadmorske visine. Između dva rata izgrađen je još jedan gravitacijski vodovodni sustav s planinskih izvora Učke, nazvan “Mošćenice”. Taj vodovod proradio je 1937. godine korištenjem malih izvora Ravan, Kamik, Bukva i Sredić.

Više zanimljivih činjenica o Učki i Ćićariji, možete pročitati u knjizi „Bitne i spomena vrijedne činjenice o Učki“ koju je moguće kupiti po cijeni od 90,00 kn na sljedećim prodajnim mjestima: Javna ustanova ‘’Park prirode Učka“, suvenirnice u Parku prirode Učka (Vojak, Poklon), TZ Lovrana, TZ Opatije, VBZ knjižara na Korzu, Rijeka i u antikvarijatu “Mali neboder”, Rijeka.

vode-ucke
___________________________________________________________________________________________

ucka_dan_bioDan biološke raznolikosti 2011. @ Učka

Druženjem u prirodi, kroz brojne tematske radionice i edukativna predavanja, Javna ustanova ”Park prirode Učka“ u suradnji s Prirodoslovnim muzejem iz Rijeke obilježila je proteklog vikenda, Međunarodni dan biološke raznolikosti, Dan zaštite prirode u RH te Međunarodnu godinu šuma.

U programu su sudjelovali učenici dviju područnih osnovnih škola iz Mošćeničke Drage i Lupoglava, koji su prvo imali priliku poslušati zanimljivo predavanje profesora sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta doc.dr.sc. Svena Jelaske pod nazivom ”Raznolikost šuma i u šumi“. Nakon toga učenici su se preselili u Učionicu u prirodi gdje su im članovi Udruge studenata biologije BIUS iz Zagreba prezentirali i demonstrirali metode istraživanja sisavaca i raznih beskralješnjaka.

– Ovom prilikom održana je i edukativna radionica ”Kartiranje flore i faune u Parku prirode Učka“ pod vodstvom djelatnica Parka te više kustosice Prirodoslovnog muzeja Rijeka, mr.sc.Željke Modrić Surina. Proučavanjem tri različita tipa staništa učenici su se neposrednim istraživanjem uvjerili u veliku biološku raznolikost biljnog i životinjskog svijeta na Učki te potom održali prezentaciju pronađenih vrsta, poučili su organizatori.

Liburnija.net: Dan biološke raznolikosti 2011. @ Učka

Liburnija.net: Dan biološke raznolikosti 2011. @ Učka

Liburnija.net: Dan biološke raznolikosti 2011. @ Učka

Liburnija.net: Dan biološke raznolikosti 2011. @ Učka


___________________________________________________________________________________________

ucka_kula-1Priča o Kuli na Vojaku @ Učka

Vojak – Kula, vidikovac na najvišem vrhu Učke, Vojaku, na 1401 m/nm, izgrađena je početkom prošlog stoljeća, točnije 1911. godine, te ove godine slavi svoj 100. rođendan. Izgradili su je planinari, zaljubljenici u prirodu iz ”Oesterreicherischer Touristen Club“ za vrijeme vladavine Austro-Ugarske Monarhije. U to vrijeme Opatija je bila omiljeno ljetovalište austrijske aristokracije i poznatih ličnosti onoga doba, a Učka i njen vrh Vojak predstavljali su jednu od omiljenih izletničkih destinacija.

Izgradnja kule na Vojaku

Izgradnja kule na Vojaku

Kula je izgrađena zbog jedinstvenog i prekrasnog pogleda od 360o koji se s vrha Učke pruža na cijeli Kvarnerski zaljev, Istru, planine Gorskog kotara, Velebit, Tršćanski zaljev, talijanske Dolomite i jugoistočne Alpe, a za lijepa i bistra vremena pogled seže čak i do Venecije.

Pogled koji se pruža s Vojaka posjetitelje ostavlja bez daha, te nije ni čudo da se smatra jednim od najljepših vidikovaca u Hrvatskoj.

Kula je u svojih 100 godina života mijenjala mnoge funkcije. Za vrijeme I. svjetskog rata bila je u funkciji austro-ugarske ratnopomorske promatračnice.

Nedugo nakon završetka I. svjetskog rata, vlasništvo i skrb nad kulom pripalo je riječkom ogranku talijanskog alpinističkog kluba ”Sezione di Fiume del C.A.I.” (Club alpino italiano), a zatim je sve do 2003. godine bivala zapuštena i nekorištena.

ucka_kula-2

Nakon proglašenja planinskog masiva Učke i dijela Ćićarije Parkom prirode Učka, kula na Vojaku postala je njegov svojevrsni simbol, ali i najposjećeniji lokalitet te nezaobilazna točka pri posjetu Parku prirode Učka.

S ciljem očuvanja kulturno-povijesne baštine i uživanja u veličanstvenom pogledu od 360o, kula je 2004. godine na inicijativu Javne ustanove ”Park prirode Učka“ obnovljena sredstvima Ministarstva turizma. Te je godine kula-vidikovac stavljena u turističku funkciju te uređena kao info-punkt i suvenirnica s izložbenim postavom o životu na Učki, a na krovu kule postavljeni su durbini koji otvaraju još bolji pogled na okolni krajolik.

Zbog atmosferskih uvjeta koji vladaju na vršnom grebenu kula je podložna propadanju, kako izvana tako i u samoj unutrašnjosti, čime se ugrožava njena trajnost. Kako bi kuli za njen 100. rođendan podarili novo ruho, Javna ustanova ”Park prirode Učka“ sanirala je njen vanjski plašt i krovište te uredila interijer kule. Ujedno je i izložbeni postav o životu na Učki zamijenjen izložbom fotografija flore i leptira travnjaka Parka prirode Učka.

Novouređena kula svoja je vrata otvorila 30. travnja 2011. godine i biti će otvorena za posjetitelje tijekom mjeseca svibnja svaki vikend, a tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno.

Dobrodošli na Vojak!

Liburnija.net: Renoviranje Kule (suvenirnice i info punkta) na Vojaku @ Učka

Liburnija.net: Renoviranje Kule (suvenirnice i info punkta) na Vojaku @ Učka

Liburnija.net. Pogled s Vojaka @ Učka

Liburnija.net. Pogled s Vojaka @ Učka

___________________________________________________________________________________________

vuk_ucka-1Javna tribina o pojavi vuka

Učka – Kako se ponašati u situaciji kad ti je vuk prvi ”susjed” – tako bi se mogla sažeti tema prekjučerašnje javne tribine održane u pansionu Učka na Poklonu, u organizaciji JU Park prirode Učka, koje je privuklo brojne mještane i zainteresirane građane.

vuk_ucka-7

– Kao javna ustanova koja upravlja prostorom Učke, preuzeli smo edukativnu ulogu, s ciljem da svim stanovnicima ovog područja osiguramo kvalitetnu informaciju ”iz prve ruke”, kazala je ravnateljica Parka prirode ”Učka” Suzi Petričič.

Glavni nadzornik u parku, Egon Vasilić, iznio je kratku kronologiju pojavnosti vuka na ovom području.

– Prije nekoliko godina dobili smo obavijest da se na području Ćićarije i matuljske općine pojavio čopor vukova. Unazad mjesec i pol vuk se pojavio i na Učki, a tada su nam lovci dojavili da je viđen noću kraj restorana ”Dopolavoro”. Krajem ožujka imali smo i prve štete na istarskoj strani, a petnaestak dana kasnije imali smo i dnevnu pojavu vuka, te dva nova napada, objasnio je Vasilić.

Doc. dr. sc. Josip Kusak iz Veterinarskog fakulteta u Zagrebu napomenuo je da vukovi domaće životinje doživljavaju kao svoj plijen, što stvara problem za stanovništvo. Naglasio je i kako je Učka pogodno mjesto za pojavu vukova, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se ovaj predator pojaviti i na ovim prostorima.

– Vukovi žive u čoporima, u kojima su jedan roditeljski par i njihovi potomci. Oni su teritorijalni, i ne puštaju druge vukove u svoj životni prostor, zato je rast njihove populacije vrlo ograničen. Svoj životni prostor obilježavaju zavijanjem i grebanjem tla, pa se po tim tragovima može zamijetiti prisutnost vuka na nekom području. Kad mladi vukovi u nekom čoporu dosegnu spolnu zrelost, dakle starost od dvije do tri godine, tada napuštaju svoje roditelje i traže za sebe novi životni prostor, kazao je Kusak. Prilikom “selidbe” mladi “vukovi samotnjaci” znaju preći i po tisuću kilometara, a većina praćenih vukova u tom razdoblju strada – od “konkurentskih” čopora, prometa, otrova, krivolova…

vuk_ucka-5

– Na području Učke vjerojatno se pojavio vuk koji je obilježen u slovenskom Krasu, a nazvan je Brinj. Taj vuk, odnosno čopor, stigao je i do Učke, i zauzeo ovo područje kao svoj životni prostor, a pitanje je kada će boraviti na slovenskom, a kada na hrvatskom dijelu, zaključio je Kusak.

Kako je vuk zaštićena životina, Ministarstvo kulture – u čijoj je nadležnosti i zaštita okoliša – isplaćuje naknade za stradale životinje. Pritom stočari trebaju ispuniti nekoliko uvjeta.

– Planom upravljanja vukom pokušavamo naći balans između potrebe za zaštitom vukova i zaštite lokalnog življa, po načelu ”vuk sit – ovce na broju”, Međutim, kako bi ostvarili naknadu štete, stočari svoja stada moraju zaštititi na odgovarajući način – to znači da se noću čuvaju električnom ogradom u visini od 1,80 metara, a tijekom dnevne ispaše prate ih pastiri i pastirski psi. Za stada do 50 grla dovoljan je jedan pastir i jedan pas, stada do 150 grla mora čuvati jedan pastir uz dva psa, a ona veća od 150 “glava” mora paziti dva pastira i minimalno tri psa, kazala je djelatnica Državnog zavoda za zaštitu prirode mr. sc. Ana Štrbenac. Uz to, kad otkriju da je neka životinja podlegla napadu vuka, stočari moraju u roku od najviše tri dana obavijestiti ovlaštenog sudskog vještaka, na temelju čijeg izvještaja Ministarstvo isplaćuje naknade.

– Državni zavod svake godine donira određeni broj električnih ograda i pasa tornjaka stočarima iz ugrođenih područja, na temelju zahtjeva koji pošalju, kazala je mr. sc. Jasna Jeremić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Iako je pravi predator kad su u pitanju domaće životinje i stoka, vuk je bezopasan za ljude.

– Sresti vuka u prirodi izuzetno je teško, a ima lovaca koji čitav život provedu u šumi da vuka ne sretnu niti jednom. Vukovi osjete miris ljudi, kojih se boje kao najgorih neprijatelja, i bježe prije nego što im se približimo. Čak i ako netko sretne vuka, taj će vuk vrlo brzo pobjeći. Još se nije dogodio napad vuka na čovjeka u Hrvatskoj, zaključio je Kusak.

Liburnija.net: Javna tribina o pojavi vuka @ Učka

Liburnija.net: Javna tribina o pojavi vuka @ Učka

Liburnija.net: Javna tribina o pojavi vuka @ Učka

Liburnija.net: Javna tribina o pojavi vuka @ Učka

Liburnija.net: Javna tribina o pojavi vuka @ Učka

Liburnija.net: Javna tribina o pojavi vuka @ Učka

___________________________________________________________________________________________

ppucka-radionica-1Skriveno blago krških lokvi

Na području Parka prirode Učka zabilježeno je 27 krških lokvi koje su u prošlom stoljeću redovito održavali mještani obližnjih sela kako bi u bezvodnim područjima Učke i Ćićarije osigurali vodu za stoku i poljoprivredne aktivnosti.
Zbog napuštanja tradicionalnog načina gospodarenja, lokve polako zarastaju te nestaje vrijedna slatkovodna flora i fauna, što zahtijeva konkretne akcije poput čišćenja od mulja i vegetacije i uklanjanje invazivnih vrsta.

Kako bi mlađim naraštajima približili živi svijet krških lokvi te važnosti njihova očuvanja, Javna ustanova “Park prirode Učka” u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode, u ponedjeljak 2. svibnja 2011. godine, na lokvi Rovozna organizirala je radionicu pod nazivom “Skriveno blago krških lokvi”. Na radionici su sudjelovali učenici područnih škola Lupoglav i Mošćenička Draga i njihovi nastavnici. U sklopu ove radionice učenici su istražili i pobliže upoznali biološku raznolikost lokve Rovozne, a biolog Dušan Jelić im je putem predavanja ukazao na važnost očuvanja krških lokvi.

ppucka-radionica-4

Inače, na području lokve Rovozne unesena je invazivna vrsta ribe koja se zove gambuzija, dok u su nekim drugim lokvama i barama na području Parka prirode Učka prisutne zlatne ribice, odnosno karasi. Invazivna vrsta je svaka alohtona tj. strana vrsta koja nije prirodno obitavala na određenom području te se udomaćila uzrokujući promjene i ugrožavajući biološku raznolikost. S obzirom da invazivne vrste nemaju prirodnog neprijatelja te imaju sposobnost brzog razmnožavanja, vrlo se uspješno rašire i izguraju autohtone tj. domaće vrste s njihovog staništa, kazala nam je Sandra Vertel Palmić iz Parka prirode Učka.

Također, iz Parka prirode poručuju, da je veoma bitno imati na umu činjenicu da se puštanjem zlatnih ribica, kornjača ili drugih sličnih kućnih ljubimaca u lokve, bare i ostala vlažna staništa ne doprinosi obogaćivanju biološke raznolikosti, već upravo suprotno, šteti domaćim vrstama i njihovom opstanku.

Liburnija.net: Radionica @ park prirode Učka

Liburnija.net: Radionica @ park prirode Učka

Liburnija.net: Radionica @ park prirode Učka

Liburnija.net: Radionica @ park prirode Učka

___________________________________________________________________________________________

bijela_sumarica_anemone_nemorosa-6PRIRODNI KUTAK

BIJELA ŠUMARICA – Anemone nemorosa L.

Jeste li znali…

…da je bijela šumarica jedna od najčešćih proljetnica u bukovim šumama Parka prirode Učka te se u prošlosti njen svježi sok koristio kao jak otrov kojim su se premazivali vrhovi strijela?

___________________________________________________________________________________________

vojak_u_oblaku_1POVIJESNI KUTAK
JESTE LI ZNALI?

… da “Kada Učka ima kapu morate uzeti kišobran”? Za vrijeme takozvane “škure bure”, viši planinski vrhovi Učke imaju “kapu” ili “brv” tj. gusti gomilasti oblak, koji je tu dok bura ne prestane, a bura prestane dugo nakon što prestanu oborine.

Ovi se gusti oblaci, kojima je zastrt vrh Učke, osobito se lijepo vide s kvarnerske strane. Otuda i čuvena pučka izreka.

Više zanimljivih činjenica o Učki i Ćićariji, možete pročitati u knjizi ”Bitne i spomena vrijedne činjenice o Učki“ koju je moguće kupiti po cijeni od 90,00 kn na sljedećim prodajnim mjestima: Javna ustanova ”Park prirode Učka“, suvenirnice u Parku prirode Učka (Vojak, Poklon), TZ Lovrana, TZ Opatije, VBZ knjižara na Korzu, Rijeka.

___________________________________________________________________________________________

liburnija_net_park_prirode_ucka_becFOTO: Ljepote Učke očarale Austrijance

Beč – U ponedjeljak 14. ožujka 2011. s početkom u 16:00 sati u sjedištu Ujedinjenih naroda u Beču, svečano je otvorena izložba ”Park prirode Učka očima umjetnika“, kao sastavni dio projekta koji je Javna ustanova ”Park prirode Učka“ započela s kolonijom slikara prije četiri godine.

Na izložbi čiji su organizatori Javna ustanova ”Park prirode Učka“, Stalna misija RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, Veleposlanstvo RH u Austriji i Katedra čakavskog sabora općine Mošćenička Draga predstavljeno je 40-tak umjetničkih djela kolonije austrijskih akademskih slikara koji su inspiraciju za svoj umjetnički rad i likovno stvaranje pronašli upravo na Učki.

Izložba je sastavni dio projekta koji je Javna ustanova ”Park prirode Učka“ započela s kolonijom slikara još 2007. godine. Sikari koji su tijekom dvije godine u više navrata posjetili Park prirode Učku otkrivajući njegove ljepote i najatraktivnije dijelove svoje su impresije i umjetničko viđenje Učke i Ćićarije prenosili na slikarsko platno.

liburnija_net_park_prirode_ucka_bec-7

Slikarska kolonija koju čini 10 austrijskih akademskih slikara, a kojima se pridružila i akademska slikarica iz Opatije, Miljenka Šepić sebe naziva slikarima zaštićenih područja koji svojim umjetničkim djelovanjem žele doprinijeti promociji i zaštiti prirodnih ljepota te razvoju svijesti o potrebi zaštite prirode.

”Izložbi u Beču prethodile su dvije izložbe u Hrvatskoj i to u Mošćenicama i Opatiji, a posebno nam je drago da projekt završimo u Beču i ljepote Učke predstavimo u tako značajnoj instituciji kao što je UN-ovo sjedište“ – u svom govoru prilikom otvorenja izložbe istaknula je ravnateljica Parka prirode Učka, Suzi Petričić.

Izložbu je, u nazočnosti hrvatskog veleposlanika u Austriji gdina. Gordana Bakote i direktora ureda Hrvatske turističke zajednice u Beču gdina. Ranka Vlatkovića te brojnih uvaženih uzvanika otvorio šef Stalne misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, veleposlanik gdin. Neven Madey.

U svom je obraćanju uzvanicima, veleposlanik Neven Madey istaknuo kako ovakvi događaji Hrvatskoj kao članici UN-a ”služe na čast“ te da će izložena djela s motivima Učke zasigurno skrenuti pozornost i izazvati divljenje brojnih zaposlenika i posjetitelja bečkog sjedišta UN-a, a neke od njih možda i potaći da posjete ”Lijepu našu“.

Na izložbi je bilo 130 uzvanika, te su izloženi promidžbeni materijali Parka prirode Učka.

Liburnija.net: Hannelore Nenning (autrijska slikarica), Alja Čenić (predstavnica Katedre Čakavskog sabora općine M. Draga), Gordan Bakota (Veleposlanik RH u Austriji), Suzi Petričić (ravnateljica JU PPU), Neven Madey (šef Stalne misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču) @ Beč

Liburnija.net: Hannelore Nenning (autrijska slikarica), Alja Čenić (predstavnica Katedre Čakavskog sabora općine M. Draga), Gordan Bakota (Veleposlanik RH u Austriji), Suzi Petričić (ravnateljica JU PPU), Neven Madey (šef Stalne misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču) @ Beč

Liburnija.net: Uzvanici izložbe @ Beč

Liburnija.net: Uzvanici izložbe @ Beč

Liburnija.net: Ranko Vlatković (direktora ureda Hrvatske turističke zajednice u Beču), Suzi Petričić (ravnateljica JU PPU), Gordan Bakota (Veleposlanik RH u Austriji), Neven Madey (šef Stalne misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču) @ Beč

Liburnija.net: Ranko Vlatković (direktora ureda Hrvatske turističke zajednice u Beču), Suzi Petričić (ravnateljica JU PPU), Gordan Bakota (Veleposlanik RH u Austriji), Neven Madey (šef Stalne misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču) @ Beč

5. Učkarski sajam @ Poklon, Učka

__________________________________________________________________________________________

Vezane vijesti:
Obilježen Dan planeta Zemlje 2011. @ Korita
Fabrizio Nonis predstavio svoju reportažu @ Opatija
Međunarodna godina šuma @ Park prirode Učka
Novi kalendar Parka prirode Učka
FOTO, VIDEO: Završila je bajka na Učki
VIDEO: Djed Božićnjak ponovno na Učki
Otvorena staza do Poklona @ Opatija
FOTO: Učka očima umjetnika @ Juraj Šporer
Učkarski sajam @ Poklon
4. Učkarski sajam
Radionica suhozida Petrebišća @ Učka
FOTO: Dan planete Zemlje obilježen na Učki
VIDEO: Bijela cesta do Učke
FOTO i VIDEO: Božićna bajka na Poklonu
Djed Božićnjak na Poklonu
Video: Učka iznad oblaka

Više o Parku prirode Učka možete saznati na ovom linku
___________________________________________________________________________________________
Liburnija.net; Vaše online novosti iz Liburnije – Opatija, Kastav, Matulji, Lovran i Mošćenička Draga

Oznake: , , , , , , , ,

Vrati se natrag »