Svečano otvorenje 'Ljeta na Ljetnoj' @ Opatija

admin 13 years ago Kronika

…ne propustite više od dvije stotine najboljih glazbenika u izvedbi jednoga od najvećih djela svjetske glazbene literature…
…čast za otvoriti ovogodišnju sezonu ‘Ljeta na Ljetnoj’ ukazana je Zagrebačkoj filharmoniji, a više o izvođačima pročitajte u nastavku…
Opatija – Ove subote, 4. lipnja s početkom u 21 sat uslijediti će svečano otvorenje ovogodišnje sezone Festivala Opatija na Ljetnoj pozornici.
Zagrebačka filharmonija pod vodstvom slavnoga maestra Dmitrija Kitajenka – jednoga od zadnjih karizmatičnih vladara dirigentskoga pulta, kako ga nerijetko nazivaju – priprema izvedbu ovoga monumentalnog remekdjela, u godini u kojoj s više izvedbi obilježava 100. obljetnicu Mahlerove smrti, ali i slavi 140 godina vlastitoga uspješnog djelovanja.
U ovoj izvedbi, pridružit će im se i članovi Akademskoga zbora Ivan Goran Kovačić te dvije solistice svjetskoga formata – slovenska sopranistica Sabina Cvilak i naša cijenjena mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić.
SIMFONIJA USKRSNUĆA
GUSTAV MAHLER
2. simfonija u c-molu, Uskrsnuće

VELEBNA SIMFONIJA ZA BEZBROJ GLAZBENIH DOŽIVLJAJA
Na rubu svjesnoga, “kao vođen nečijom tuđom rukom”, veliki bečki skladatelj Gustav Mahler skladao je svoju Drugu simfoniju – Simfoniju uskrsnuća. Čak šest godina mukotrpnoga rada trebalo mu je da od prvih skica dođe do apoteoze velikog finala. Ali mu se naposljetku ipak isplatilo, jer je nakon neuspjeha Prve, njegova Druga simfonija ubrzo po praizvedbi postigla opće priznanje i postala jedno od najpopularnijih i najčešće izvođenih djela za njegova života, kojom se 1907. oprostio od Beča, ali se ubrzo potom predstavio i New Yorku te Parizu.
Negdje potkraj rada na Drugoj, Mahler je došao do spoznaje koja će snažno utjecati na njegovo cjelokupno skladateljstvo – da, naime, samo kada nešto osjeti može skladati i samo kada sklada doista nešto osjeća. S druge strane, u Drugoj se po prvi puta javlja i tema “života nakon života”, koja će ga poput sjene pratiti do samoga kraja.
Mahlerove simfonije od Druge nadalje postat će pravi seizmografi njegova unutarnjeg svijeta, a Druga je bez sumnje prvi “dokaz” sazrijevanja njegove autorske estetike. Kroz priču o junaku koji nakon smrti gleda na vlastiti život koji je za njim – sa zadovoljstvom, potom ironijom, ali i ljutnjom te očajem – Mahler će glazbenim sredstvima ispričati priču vlastitoga života. Velebni završni stavak otvorit će, pak, stravičnim prizorom sudnjega dana. “Zemlja podrhtava, grobovi se otvaraju, mrtvi se uzdižu i marširaju u beskrajnoj procesiji…”.
Iz mukle tišine koja potom dolazi, sve bliže dopire nježni zvuk anđeoskoga zbora. “Osjećaj sveprisutne ljubavi ispunjava nas blaženom spoznajom i obasjava naše postojanje”. Za izražavanje poruke takve snage i veličine, Mahleru nisu bile dovoljne samo snage velikoga simfonijskog orkestra! Da bi se glazbenim sredstvima uzdigao do “riječi iskupljenja”, velikom
orkestru dodao je i mješoviti zbor te dva ženska solistička glasa. A bilo mu je samo 28 godina kada je počeo skladati ovo velebno ostvarenje!

Zagrebačka filharmonija najpoznatiji je hrvatski orkestar koji uspješno djeluje od 1871. godine. Čitav svijet prošle je godine obilježio 150 godina od rođenja velikog bečkog majstora Gustava Mahlera, a ove godine obilježava stotu godišnjicu njegove smrti. Zagrebačka filharmonija u godini u kojoj obilježava stočetrdeset godišnjicu svog postojanja, na opatijskom koncertu u čast Gustava Mahlera izvodi njegovo remek djelo: 2. simfoniju u C-molu – Uskrsnuće.
Dmitrij Kitajenko rođen u Lenjingradu, Rusija, jedan je od najvećih dirigenata našeg vremena, vrlo cijenjen kako u istočnoj, tako i u zapadnoj Europi. Redovito ravna prestižnim orkestrima poput Berlinske filharmonije, Bečkog simfonijskog orkestra, Filharmonijskog orkestra Radio France-a i drugih.
Akademski zbor “Ivan Goran Kovačić” utemeljen je 1948. godine. Zbor su vodili ugledni hrvatski glazbenici: Mladen Jagušt, Duško Prašelj, Lovro Županović, Adalbert Marković, Dinko Fio, Vladimir Kranjčević, Saša Britvić i Luka Vukšić. Zbor je nastupao pod ravnanjem Lovre pl. Matačića, Vjekoslava Šuteja, Zubina Mehte i drugih slavnih dirigenata. Ostvario je mnogobrojna gostovanja u inozemstvu, nastupao je na znamenitim festivalima diljem svijeta, a visoki interpretativni dosezi akademskog zboga IGK potvrđeni su brojnim nagradama i priznanjima.
Martina Gojčeta Silić, cijenjena koncertna i operna solistička pjevačica, mezzosopranistica, česta je gošća velikih hrvatskih orkestara, dobitnica mnogih priznanja i nagrada. Poznata je po interpretacijama Mahlerovih pjesama.
Sabina Cvilak, jedna od najpoznatijih slovenskih sopranistica, nastupala je uz orkestar Slovenske filharmonije te je uz hrvatsku mezzosopranisticu Martinu Gojčeta Silić nastupala na koncertu posvećenom 150. obljetnici rođenja velikog skladatelja i dirigenta Gustava Mahlera, u Ljubljani.
Ulaz na koncert je slobodan.
Nikola Cvjetović / Liburnija.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net