FOTO: Znanstveni skup Od mora do mora predstavio zanimljiva saznanja o povijesti i kulturi ovog kraja @ Lovran
Tema skupa – uloga mora u svakodnevnom životu Lovrana i Lovranštine nekada i danas – iznjedrila je brojne zanimljive radove, a dio atmosfere možete pogledati u našoj fotogaleriji.
Lovran – Istaknute znanstvenike i proučavatelje povijesti i običaja ovog područja okupio je znanstveni skup ”Od mora do mora” što se u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Lovran održao u subotu u hotelu Lovran.
Tema skupa – uloga mora u svakodnevnom životu Lovrana i Lovranštine nekada i danas – iznjedrila je brojne zanimljive radove. Tako je Ozren Kosanović predstavio poslovne aktivnosti stanovnika Lovrana u 15. stoljeću, kazavši kako najviše podataka postoji o Pavlu Benkoviću, koji je ugovarao poslove s jednim od viđenijih ljudi Kastva i Rijeke sredinom 15. stoljeća – kastavskim sucem Kvirinom Spinčićem, a Ivana Eterović i Robert Doričić podsjetili su na sukob Lovrana i Mošćeničke Drage oko razgraničenja ribolovnoga područja.
Igor Eterović i Ana Montan predstavili su obalnu topografiju Lovranštine, pri čemu je posebna pažnja stavljena na motivaciju pojedinih toponima koja ima uporište u pojedinim običajima, događajima ili zbivanjima danas živim u diskursu lokalnog stanovništva, prvenstveno ribara i drugih ljudi usko povezanih s morem, na sličnom tragu Goran Filipi napravio je etimološku obradbu ribarskog pučkog nazivlja Lovranštine, dok je Jelena Barić predstavila razvoj lovranske luke od početka turističke ere grada do Prvog svjetskog rata.
Nikša Mendeš razjasnio je fundus dijela povijesnih i tradicijskih maketa brodova koji su u različitim povijesnim razdobljima plovili Jadranom i Mediteranom, a Jan Bernd Urban prisjetio se grupe pomoraca poznatih po imenu Qarneroli, koji su bili dio ekspedicije na Sjeverni pol.
Roberto Žigulić predstavio je migracije stanovništva lovranske gradske jezgre, u koju su novi mještani obično dolazili iz prigrada, ali i s teritorija Liburnije, Dalmacije, jadranskih otoka, Italije – općenito u potrazi za boljim uvjetima života koji su ovdje nuđeni. Istovremeno su zabilježena i brojna iseljavanja stanovništva lovranskog Starog grada, kako u okolna mjesta i veće centre, npr. Rijeku, tako i u prekomorske zemlje.
Zorica Manojlović oslikala je utjecaj koji je Zlatko Špoljar (1892.–1981.), učitelj, vodeći glazbeni pedagog na području osnovnog školstva, melograf, plodan skladatelj i pisac za djecu ostavio u Lovranu, a Vjekoslava Jurdana prikazala je posjete Ivane Brlić-Mažuranić Lovranu početkom 20. stoljeća.
– Zidne slike u svetištu župne crkve Sv. Jurja u Lovranu značajno su umjetničko ostvarenje Kastavske slikarske škole, koje razjašnjavaju odnose majstora čiji su udjeli unutar nje za sada razlučeni. Ikonografskim posebnostima (Raspeće u gomili, Euharistijski Krist, Euharistijsko čudo), morfologijom Knitterstila i tehnološkim postupcima mogu se povezati s važnim umjetničkim središtima zapadne i srednje Europe. Ujedno se prepoznaju kao narudžba lokalnog kraškog i istarskog plemstva podložnog tadašnjem caru Svetog Rimskog Carstva Fridriku III., koji je sedamdesetih godina 15. stoljeća došao u posjed cjelokupnog Krasa, kazao je Željko Bistrović u predavanju o lovranskim freskama, dok je Jasenka Kranjčević putem tri neizvedena arhitektonska projekta turističke arhitekture u Lovranu predstavila tradašnji pristup planiranju turističkog razvoja.
Theodor De Canziani i Agatha Čabrijan-Linić također su se bavili turističkom arhitekturom, uz naglasak na egoztičnim primjerima kao što su vile ‘‘Erzsy’‘, ‘‘Thalia’‘, ‘‘Gianna’‘, ‘‘Magnolia’‘, ‘‘Frappart’‘, ‘‘Santa Maria’‘, ‘‘Denes’‘, ‘‘Guerra’‘, te zaključili da su arhitekti Carlo Conighi, Attilio Maguolo, Karl Seidl, Rubinich i drugi ostavili bogato naslijeđe slabe suvremene turističke valorizacije.
Predavanja je zaključio Denis Leiner, govoreći o pticama gnjezdaricama Lovrana i okolice.
– U Primorsko-goranskoj županiji zabilježeno je oko 300 vrsta ptica, od čega 140 gnjezdarica ili 60 posto od ukupnog broja gnjezdarica na području Hrvatske. Lovransko područje karakterizirano je submediteranskim pojasom ili prevladavajućom vegetacijom listopadnih šuma i šikara bijelog graba, hrasta medunca i drače te mediteransko-montanim pojasom ili prevladavajućom vegetacijom šuma i šumaraka crnog graba i hrastova. Ovakav sastav vegetacije, klima i antropogeni čimbenici pružaju uvjete za gniježđenje 50-ak vrsta ptica. Uz njih su na širem području zabilježene i osjetljive vrste (npr. mali ćuk), rijetke vrste (npr. mala droplja), ugrožene vrste (npr. gorski zviždak), kritično ugrožene (npr. bjelonokta vjetruša), a postoje podaci i o regionalno izumrlim vrstama, kazao je Leiner.
Dio atmosfere možete pogledati u našoj fotogaleriji.
Davor Žic / PodUčkun.net
Foto: David K. / Foto Luigi
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net