Dogovor o pograničnoj suradnji – zajedno do europskih sredstava i prometne povezanosti @ Ilirska Bistrica

sastanak_bistrica_2014

Bistrički župan Emil Rojc požalio se da je prema državnom planu, zatvaranje deponija uz hrvatsko-slovensku granicu, koji se nalazi na trasi buduće autoceste, predviđeno tek do 2025. godine.

Ilirska Bistrica – Jačanje pogranične suradnje Hrvatske i Slovenije, odnosno lokalnih i regionalnih samouprava koje gravitiraju graničnim prijelazima Rupa i Pasjak, bila je tema jučerašnjeg sastanka u sjedištu Občine Ilirska Bistrica na kojoj su, uz domaćina, bistričkog župana Emila Rojca i njegovih suradnika, sudjelovali primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, te (grado)načelnici i njihovi zamjenici svih mjesta Primorsko-goranske županije koja se nalaze uz granicu sa Slovenijom, ili su za nju vezani društvenim, gospodarskim i kulturnim vezama.

– Primorsko-goranska županija pokazala je interes za suradnju s Občinom Ilirska Bistrica, i na ovom smo se sastanku dogovorili da je nužno proširiti tu suradnju na lokalnu samoupravu s obje strane granice. Nama je malo teže ujediniti se nego hrvatskim kolegama, pogotovo što su sada u tijeku lokalni izbori, no očekujemo da ćemo pronaći načina da ostvarimo partnerski odnos, posebice u pitanjima kulture, turizma, razvoja infrastrukture, potpore malom i srednjem poduzetništvu te drugim temama o kojima smo raspravljali. Došli smo i do zaključka da je nužno spojiti i naše Lokalne akcijske grupe (LAG) kako bi kroz suradnju mogle promovirati svoje autohtone i domaće proizvode. Prijedlog do kojeg smo danas došli jest da se sve ove teme razrade u okvirima jedinica lokalne samouprave, te da se tako stvorene ideje pretvore u konkretne projekte kojima ćemo konkurirati prema europskim fondovima, kazao je Rojc.

Župan Komadina istaknuo je da je vjerojatnost privlačenja sredstava EU puno veća kada se projekti rade u prekograničnoj suradnji.

– Moj osobni interes leži u pitanjima prometa i infrastrukture. Želimo iskoristiti iskustva slovenskih kolega kada je u pitanju širenje širokopojasne mreže, ali i moramo zajedno raditi na poboljšanju prometne povezanosti, na način da Slovenija izgradi nedostajuću dionicu autoceste do graničnog prijelaza Rupa, a mi dovršimo trasu od Križišća do Žute Lokve kako bismo imali dobar spoj prema južnim dijelovima Hrvatske. To će biti dobro za hrvatski turizam, ali i za slovenske turiste, zaključio je Komadina, dok je Rojc dodao da je velika želja Ilirske Bistrice da se autocesta izgradi, ali da Republika Slovenija iz godine u godinu odgađa realizaciju tog projekta. Bistrički župan požalio se da je prema državnom planu, zatvaranje deponija uz hrvatsko-slovensku granicu, koji se nalazi na trasi buduće autoceste, predviđeno tek do 2025. godine.

Južne hrvatske dijelove, koji bi također trebali profitirati od dogovora primorsko-goranskih i bistričkih župana, predstavljao je gradonačelnik Makarske Tonći Bilić, koji je kazao da je Makarska prvi puta u 23 godine lani ostvarila više od milijun noćenja, te da su zato zaslužni i brojni gosti iz Slovenije koji rado dolaze na Makarsku rivijeru.

– I nama je stalo do realizacije ove suradnje, ne samo na turističkom, sportskom i kulturnom planu, već i u dijeljenju znanja i iskustava. Slovenija ima više iskustva u EU i sigurno je da ćemo ta iskustva iskoristiti kako bismo bolje pripremili projekte za povlačenje sredstava iz europskih kohezijskih fondova, zaključio je Bilić.

Davor Žic / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net