Crtica iz povijesti: Maruni u fokusu jugoslavenskih vlasti @ Opatija

Objavljeno 13.11.2012.

Lovranski kesten, ”maruni”, poznat je kao najbolji ne samo u našoj zemlji, nego i u inostranstvu, radi svog krupnog i slatkog ploda – piše kraljevski namjesnik ministru policije.

Opatija – Marun je oduvijek bio cijenjen kao vrhunski plod ovih krajeva, ali i oduvijek je bilo brige o njegovim ”boljkama” i bolestima. Svjedoči o tome i pismo kraljevskog namjesnika dr. Ante Mandića ministru policije i ”sivoj eminenciji” ranog razdoblja postratne jugoslavenske države Stevi Krajačiću odaslano iz Opatije 30. prosinca 1949. godine. Pismo koje se bavi problemom bolesti marunove kore u svom je obiteljskom arhivu pronašao naš suradnik Oleg Mandić, a mi ga prenosimo u cijelosti.

Dragi Stevo,

nedavno je u ”Riječkom listu” osvanuo članak Dra. Uliksa Štangera, bivšeg Ministra pomorstva, u kojem upozorava na opasnost, koja prijeti kestenu što raste na padinama Učke.
Lovranski kesten, ”maruni”, poznat je kao najbolji ne samo u našoj zemlji, nego i u inostranstvu, radi svog krupnog i slatkog ploda. Ne znam da li Ti je poznato, da se je pod Austrijom taj marun izvažao osobito u Francusku, gdje su iz njega fabricirali poznate ”Marons glaces” koje su onda Francuzi kao svoj specijalitet širili po cijelom svijetu.

Taj marun raste na padinama Učke, i to samo na istočnim padinama, a izgleda da mu zemlja orljenka, koja je karakteristična za Lovranštinu, osobito prija. Taj marun bio je prije par stotina godina importiran od nekoga kapetana Peršića, koji ga je ovdje udomaćio i koji je kasnije kao nagradu dobio plemstvo i pridjevak ”von Kestenheim”, kojim se još danas prozivaju njegovi potomci, sada emigrirani kao optanti.

Medjutim je iz Italije importirana neka bolest, crnilo ili crna bolest, kako ju narod nazivlje, koja hara u Italiji i koja tamo uništava godišnje preko 20,000 hektara kestenovih šuma. Ta bolest stala je harati i u Lovranštini, te postoji opasnost, da će ta korisna grana poljoprivrede sasvim propasti.

Bolest napada korijene i koru, slično kao filoksera kod groždja i nema joj lijeka. Ali, kao i kod filoksere, dade se predusrijesti bolesti, ako se marun cijepi na kineski ili japanski kesten, koji je imun od crnila, pa u italiji se sada importiraju kineske podloge, na koje cijepe onda domaći kesten.

To isto bi trebalo uraditi i kod nas, i to što prije. I ako kanite, da opet iskoristite marun za eksport, kako je bilo pod Austrijom, trebalo bi da pristupite planski k ovom poslu.

Kako mi Dr. Štanger priča, da se u Americi na veliko sade kinekse podloge, na koje onda cijepe domaći kesten, ja se obraćam istodobno našemu ambasadoru Kosanoviću u Washington s molbom, da od nekuda isfehta par stotina kineskih podloga, i stotinu, dvije, kilograma kineskih plodova, koje bi mi onda kao pokus mogli upotrijebiti za sjeme. A istodobno ćemo, ako si suglasan, naručiti za Villu Triestinu iz Italije stanovitu količinu japanskih kestena, da ih malo i praktički eksperimentiramo.

A kako ćete Vi onda dalje, to je već Vaša stvar, koja se neme ne tiče. Ali svakako Te molim, da obratiš pažnju na ovo pitanje, koej je za ovaj kraj veoma i veoma važno.

Srdačno Te pozdravlja Dr. Ante Mandić.

Oznake: , , , , , , , , , ,

Vrati se natrag »